Prof. dr Goran Mirjanić: Pred nama je obećavajuća pčelarska godina
Povodom 20. maja, Svjetskog dana pčela, donosimo vam intervju sa predstavnikom kompanije Košnica d.o.o. Gradiška i jednim od najznačajnijih stručnjaka iz oblasti pčelarstva u BiH i regionu, prof. dr Goranom Mirjanićem.
Košnica: Na početku razgovora, možete li nam reći kakva je dosadašnja pčelarska godina?
Mirjanić: Analizirajući nekoliko prethodnih sezona u pčelarstvu, sa sigurnošću možemo reći kako je ovo obećavajuća godina. Nekoliko je razloga za to. Prije svega, pčelinja društva su iz zime izašla veoma dobro razvijena. Istovremeno, razvoj društava u ovom periodu je dosta buran, što je svakako pokazatelj da je aktuelna situacija u domaćem pčelarstvu mnogo bolja nego prethodnih godina. Kada su u pitanju medonosne biljke, nije bilo značajnijih šteta od kasnih proljetnih mrazeva, tako da nakon završetka voćne paše i uljane repice, započinje i dugo očekivana bagremova paša .
Košnica: Koje su svijetle tačke domaćeg pčelarstva, a na čemu bi još trebalo raditi?
Mirjanić: Najznačajnija prednost domaćeg pčelarstva, koja se posebno ističe na području Grada Gradiška i širem području Potkozarja i Lijevča polja jeste bogatstvo i raznolikost medonosne paše. Naime, pomenuto područje posjeduje izuzetan potencijal pčelinje paše, koja može da traje od 4 do 6 mjeseci. Zasniva se na velikom broju kultura, kao što su različite voćne vrste, uljana repica, bagrem, amorfa, lipa, kesten, livadske biljke i dr. Evidentno je da pčelari, čak i sa malim kapacitetima u selidbi pčelinjaka mogu ostvariti visoke prinose meda. Nadalje, nivo znanja domaćih pčelara je na respektabilnom nivou. Iz sezone u sezonu imamo sve više selećih pčelara, koji su investirali značajna sredstva u opremu i prevozna sredstva za selidbu pčelinjaka. Sve većem broju pčelara ova proizvodnja postaje osnovna djelatnost, dok je najznačajniji razvojni momenat pojava žena pčelarki, kao i mladih pčelara. Ove ciljne grupe je potrebno posebno podržati. Na kraju, najveći nedostatak domaćeg pčelarstva ogleda se u tome da svi mi još uvijek nedovoljno radimo na podizanju svijesti stanovništva o značaju očuvanja pčela. Ovo pitanje je oduvijek bilo važno, međutim, nikada nije bilo aktuelnije.
Košnica: Svjedoci smo pojave smanjenja broja pčela. Nedavno smo u susjednoj Hrvatskoj imali slučaj velikog pomora pčela. Kako komentarišete ovu pojavu?
Mirjanić: Ovom prilikom posebno želim da naglasim kako je saradnja na relaciji pčelara i voćara, ali i ratara u poslednjim godinama dostigla značajan napredak. Putem stalnih inicijativa udruženja pčelara, podrške međunarodnih organizacija, domaćih obrazovnih i savjetodavnih institucija svijest kod domaćih poljoprivrednih proizvođača o važnosti pčela i oprašivanja usjeva i zasada se polako mijenja. Uvidjevši neophodnost prisustva pčela u voćnjacima i usjevima, profesionalni poljoprivrednici su svoje aktivnosti na planu zaštite biljaka od bolesti i štetočina u velikoj mjeri prilagodili očuvanju pčela. Svjesni smo kako se savremena biljna proizvodnja u današnjim uslovima ne može organizovati bez primjene pesticida, međutim, uz korištenje dozvoljenih sredstava, njihovu pravilnu primjenu, poštovanje doze, načina i najvažnije termina aplikacije, mogućnost trovanja pčela je svedena na minimum. Praksa koju svi poljoprivrednici moraju usvojiti je da se najmanje 48 sati prije aplikacije zaštitnih sredstava moraju o tome obavijestiti svi pčelari u krugu od najmanje 3 kilometra, te da se primjena sredstava vrši u kasnim popodnevnim ili večernjim satima, kada su se pčele već vratile sa paše. Na kraju, moramo prestati koristiti zaštitna sredstva u poljoprivredi na svoju ruku i bez primjene znanja.
Košnica: Lažni med je česta pojava na tržištu. Da li je došlo do unapređenja na ovom planu?
Mirjanić: Iako zaista vjerujem u dobre namjere medija i jednog dijela stručne javnosti, da pričom o lažnom medu smanje njegovo prisustvo na tržištu, mišljenja sam da upravo ovakve aktivnosti još više urušavaju ionako slabe navike potrošača i potrošnju meda po glavi stanovnika. Lažnog meda ima i kod nas, ali i na tržištu svih razvijenih zemalja u Evropi i svijetu. Vrijeme je da priču o lažnom medu ostavimo po strani. Da se ovo pitanje što više marginalizuje i da se o njemu više ne raspravlja. Istovremeno, inicijativu je potrebno preusmjeriti u pravcu promocije pravih pčelara i načina kupovine meda od njih. Potrebno je naglasiti kako su najsigurnija mjesta za kupovinu meda kućni prag svakog pčelara, sajmovi i izložbe u organizaciji udruženja pčelara, te respektabilne kompanije koje se bave proizvodnjom meda i pčelinjih proizvoda. Sa druge strane, med i pčelinje proizvode ne bi trebalo kupovati od nepoznatih ljudi koji vam dolaze sa ponudom na kućni prag, na pijacama na kojima nema kontrole, pored puta ili na parkinzima tržnih centara i sl.
Košnica: Kako vidite budućnost pčelarstva u BiH?
Mirjanić: Mogućnosti i perspektive u domaćem pčelarstvu su ogromne. Kao što sam već pomenuo, prirodni uslovi u najvećem dijelu BiH predstavljaju plodno tlo za uspostavljanje i dalji razvoj brojnih pčelarskih inicijativa. Pčelarstvo je djelatnost sa velikim brojem finalnih proizvoda, a odskora sve češći prihod pčelara postaje i uslužno oprašivanje zasada i usjeva. Potrebno je stalno inicirati pojavu novih, mladih pčelara, te podržati razvoj ozbiljnih kompanija, koje zasigurno mogu biti generator razvoja pčelarstva na širem području. Nažalost, pčelarstvo je, za razliku od drugih oblika animalne proizvodnje „otvorenog tipa“, odnosno, proizvodnja se organizuje pod vedrim nebom, pri čemu uspjeh proizvidnje najdirektnije zavisi od vremenskih uslova i klimatskih promjena.
Košnica: Prije nekoliko godina bili ste idejni tvorac brenda Med medeni. Sa kojim ciljem je pokrenut ovaj brend?
Mirjanić: Uz podršku USAID/Sweden FARMA 2 projekta prije nekoliko godina izgradili smo i pustili u pogon najsavremeniji pčelarski centar u regionu. Osnovna zamisao je bila da kompanija „Košnica“ d.o.o. bude jedan od generatora razvoja domaćeg pčelarstva i opšteg unapređenja intenzitivnosti u tom sektoru. Pored toga, poseban cilj našeg rada odnosi se na uspostavljanje zdrave kooperacije u pčelarstvu. Kao rezultat ove inicijative nastao je brend pčelinjih proizvoda Med medeni. Danas je to respektabilan brend na tržištu iza kojeg „stoje“ naše, ali košnice brojnih drugih pčelara koji svoju proizvodnju organizuju prema našim instrukcijama i koji su pod stalnim nadzorom našeg stručnog tima. Na kraju, kvalitet meda i drugih pčelinjih proizvoda kontroliše se na Veterinarskom institutu „Vaso Butozan“ iz Banja Luke, a o stvarnom kvalitetu govore naši vijerni potrošači.
Košnica: Pomenuli ste kooperaciju u pčelarstu. Zašto bi pčelari trebali prihvatiti pomenuti model saradnje?
Mirjanić: Pčelarstvo je specifičan oblik poljoprivrede, koji podrazumjeva visok nivo samostalnosti pčelara. Iako se radi o jednoj od najorganizovanijih grupa poljoprivrednih proizvođača, svaki pčelar ima mogućnost i uslove za samostalni nastup na tržištu. Velika potražnja, dugotrajnost i široka paleta finalnih prouzvoda osnovni su uslovi za to. Međutim, poslednjih godina pčelari imaju sve manje vremena da se bave sa tržištem. Naime, klimatske promjene, koje su intenzivirale seleće pčelarstvo, povećale su obim radnih operacija, te samim tim smanjile obim promotivnih i tržišnih aktivnosti pčelara. Istovremeno, kao posljedicu vremenskih (ne)prilika imamo izostanak najvažnjih medonosnih paša, pri čemu se obim pčelinjih proizvoda, a samim tim i prihoda za pčelare drastično smanjio u poslednjim godinama. Pojednostavljno, pčelarima je potreban pouzdan partner i saradnik. Neko ko je u prilici da ih, kroz unapred definisan ugovorni odnos kreditira na početku, ali i u toku sezone i da im obezbijedi mogućnost da dio svojih obaveza izmire kroz vlastite pčelinje proizvode. Na kraju, cilj ove inicijative je dvojak. Sa jedne strane, želimo tržištu ponuditi homogenizovan, standardizovan med i druge pčelinje proizvode, poznatog porijekla i sljedivog kvaliteta. Sa druge strane, naša misija je najdirektnije orijentisana na unapređenje domaćeg sektora pčelarstva. Kao društveno odgovorna kompanija, snažnog smo uvjerenja kako je kooperacija u poljoprivredi, pa time i u pčelarstvu jedan od prvih koraka na tom putu.
Tekst: Košnica & Med medeni marketing tim
Foto: Milan Pilipović i Petar Ninić
